Badnji dan i Božić su praznici kada je porodica na okupu, kada se razmjenjuju želje za zdravlje, sreću, ljubav i mir među ljudima. Ukoliko je čovjek ispunjen optimizmom i dobrom voljom, mnoge od ovih želja će se i ostvariti u godini koja je pred nama, kažu Semberci.
Na Badnji dan peku se i božićne pečenice.
Ove je godine 6. januar kažu domaćini u Semberiji nešto drugačiji u odnosu na ranije. Zbog pandemije virusa korona, sve je manje druženja pa tako i okupljanja oko božićne pečenice. Ipak, radost praznika osjeti se na svakom koraku, a želje su svima iste.
U posljednje vrijeme u mnogome su olakšani poslovi oko pripremanja božićne pečenice. Nekada je pričaju u Semberiji ražanj trebalo ručno okretati, danas samo treba nadgledati i održavati vatru, pričaju kroz osmijeh.
Nekada se u društvu oko pečenice znalo i zapjevati, pa i češće uz čašicu ljute nazdraviti, ipak kažu vrijedni domaćini, treba biti umjeren u svemu.
Ono što je sigurno u svakom domu na Božić pečenica će pored česnice biti jedno od glavnih jela na trpezi, kaže Milenko Nikolić koji se prihvatio i uslužnog posla oko pripremanja božićne pečenice.
Zahtjevni su mesarski poslovi, ali ko zanat dobro poznaje, nije teško, priča Miodrag koji na svom imanju božićne pečenice priprema za 20 domaćinstava. Ove godine su kaže i nešto veće cijene uslužnog rada.
Badnji dan je pun rituala i simbolike, živopšisnih radnji i svi su običaji povezani sa porodičnim kultom i kultom ognjišta. Već u ranu zoru pucanjem iz pušaka i prangija objavljuje se odlazak u šumu po badnjak. U Semberiji je običaj da prvi iver od sječenja badnjaka, domaćica stavi u božićnu česnicu, koja se priprema na Božić.
Badnji dan u semberskoj ravnici i u podmajevičkim krajevima izdvaja se po brojnim običajima i ritualima na seoskim gazdinstvima.
Božić dočekujemo u veselju i u krugu brojne porodice kaže Miodrag Nikolić.
Običaji i rituali koji se vezuju za za najradosniji hrišćanski praznik Rođenje Isusa Hrista – Božić prenose se u Semberiji s koljena na koljeno. Službama bdenija i paljenjem badnjaka u pravoslavnim hramovima najavljuje se Rođenje Spasitelja čiji se dolazak na svijet slavi kao početak novog vremena i kao najradosniji događaj za hrišćanstvo.
