Badnji dan je pun rituala i simbolike, živopisnih radnji i svi su oni povezani sa porodičnim kultom i kultom ognjišta.
Već u ranu zoru, pucanjem iz pušaka i prangija, objavljuje se odlazak u šumu po badnjak. Badnjak sijeku isključivo muškarci, najčešće domaćin i najstariji sin, u rano jutro, prije izlaska sunca.
Ovakva tradicija zadržala se i u semberskim selima. Tradicionalno, u Velikoj Obarskoj, mještani ovog semberskog sela odlaze da sijeku badnjak koji se pali ispred crkve za Badnji dan.
Sječenje badnjaka proteklo je u veseloj atmosferi, uz zdravicu i narodnu pjesmu.
Domaćin badnjaka bio je ove godine Zoran Jevtić, podsjeća da se za Božić vezuje najviše običaja koji se prenose s koljena na koljeno.
Tradicija okupljanja mještana Velike Obarske uoči Božića poštuje se godinama.
Iz godine u godinu sve je više i mladih na ovom mjestu, što pokazuje da se tradicija i srspki običaji u Semberiji prenose s koljena na koljeno.
Slavilo se u Velikoj Obarskoj uz pripremljeno okrepljenje pićem, gdje je prednost data kuvanom vinu i domaćoj kvalitetnoj ljutoj kapljici, te bogatu posnu trpezu, baš onako kako to tradicija nalaže i kako se uz običaje u selu dobrih domaćina praznuje Badnji dan i dočekuje Božić.
Srbi Božić obiljžavaju od pamtivijeka, a badnjakom, odnosno božićnim drvetom, u kuću se unose sreća, zdravlje i napredak. Pregršt je običaja i za Badnja veče kojima se naročito raduju najmlađi. Običaj koji najviše raduje decu o Božiću je pijukanje.
Na Badnji dan domaćice obavljaju posljednje pripreme za Božić. Badnje veče se kažu ne može zamisliti bez bijele bundeve, meda i drugih posnih jela. Trpezu na Božić krasi pečenica, i božićna česnica.
Običaj nalaže da ukućani prvog gosta na Božić, položajnika, daruju poklonima i goste najbolje što mogu, jer on simbolizuje božanstvo.