Štete koje je bijeljinskoj privredi nanela pandemija virusa korona još se zbrajaju. Decidne podatke o finansijskim gubicima još niko nema, ali je izvjesno da je ova situacija itekako unazadila privredni ambijent.
Više stotina radnika ostalo je bez posla, mnoge radnje bile su zatvorene, a i oni privredni subjekti koji su radili suočavali su se s brojnim problemima. Stanje bi bilo i alarmantnije da Republički štab za vanredne situacije i lokalna uprava nisu preduzeli mjere. Iako je najvažnije sačuvati zdravlje ljudi, neophodno je i pomoći privrednom oporavku , slažu se i nadležni i privrednici.
Na području Grada Bijeljina, od januara do maja, Odjeljenju za privredu obratilo se 630 preduzetnika. Rješenja za rad izdata su za 110 preduzetnika, stalno je odjavljeno 65, a privremeno 147 privrednih subjekata i zanatsko-preduzetničkih radnji.
– Prema podacima Zavoda za zapošljavanje – Biroa Bijeljina, koji su nam dostavljeni, na evidenciji nezaposlenih 16. marta bilo je 9.326 lica, a 31. maja prijavljeno 9.930 nezaposlenih. Na evidenciji Poreske uprave RS, na području grada Bijeljina prije proglašenja vanrednog stanja bilo je 24.383 zaposlenih, a 31.maja 23.220 zaposlenih lica. Sudeći po ovim pokazateljima, korona je uzela „danak“ – kaže Dejan Savić, načelnik Odjeljenja za privredu Grada Bijeljina.
Pojašnjava da su preduzetnici kao glavne razloge za odjavu rada i privremeni prestanak obavljanja djelatnosti obrazlagali problemima izazvanim epidemijom virusa korona, ali i nerentabilnošću poslovanja zbog nedostatka posla, visokim obavezama, visokim cijenama energenata, skupim kreditima, slabom kupovnom moći stanovništva i nelojalnom konkurencijom velikih preduzeća i trgovačkih lanaca.
Savić podsjeća i da je lokalna uprava preduzela niz mjera kako bi pomogla privrednicima da prevaziđu teškoće.
– Donijeli smo odluku o moratorijumu u otplati dospjelih rata utvrđenog iznosa naknade i rente za uređenje gradskog građevinskog zemljišta, oslobodili plaćanja zakupce poslovnih prostorija, koji su u ugovornom odnosu s Gradom Bijeljina, te osloboditi plaćanja PDV one zakupce kojima je rad bio ograničen ili potpuno obustavljen, na dva, odnosno tri mjeseca – kaže Savić.
Prema njegovim riječima, donijeta je i odluka o smanjenju komunalnih taksi.
U pomoć domaćim privrednicima prijedlozima, sugestijama, ali i konkretnim mjerama, uključio se i Privredni savjet Grada Bijeljina, koji je osnovan prije pet godina kako bi bio spona između privrednika i nadležnih institucija.
Predsjednik Savjeta, Milenko Stevanović, upozorava da je pandemija najviše pogodila preduzetnike koji su morali u potpunosti da obustave rad, ali i privrednike koji su zbog zatvaranja granica ostali bez sirovine i mogućnosti da je nabave ili izvezu svoje proizvode.
– Zbog činjenice da se epidemiološka situacija posljednjih par dana pogoršala, ne smijemo se opustiti. Zdravlje radnika je najbitnije, te poslodavci moraju pravovremeno zaštitili radni prostor i i nabaviti neophodnu zaštitnu opremu za sve zaposlene. S druge strane, radnici moraju biti savjesni i odgovorni i poštovati naložene mjere – ocjenjuje Stevanović.
Ugostiteljstvo najugroženije
Ugostiteljstvo, turizam , hotelijerstvo i trgovina najugroženije su delatnosti. Najranjivija kategorija u privrednom lancu je i preduzetništvo.
Nažalost, i pored svih preduzetih mjera u Bijeljini je tokom pandemije odjavljeno stotinak zanatsko-preduzetničkih radnji. Upravo ovi sektori očekuju i najviše pomoći nadležnih.
(SrpskaInfo)
