Za četiri mjeseca 119 intervencija, šteta oko 220.000 KM – Zabranjeno spaljivanje organskih ostataka /VIDEO/

U skladu sa Zakonom o zaštiti od požara zabranjeno je paljenje korova i drugog poljoprivrednog otpada, bez prethodnog obavještavanja vatrogasno-spasilačke jedinice i preduzimanja svih neophodnih radnji sa ciljem sprečavanja širenja vatre. Prema evidenciji bijeljinskih vatrogasaca tokom aprila intervenisali su 29 puta, od toga 12 puta su gasili požar na niskom rastinju, te 4 šumska požara, što je kažu uobičajen broj intervencija.

Proljeće i vrijeme uređenja livada, njiva i okućnica, predstavljaju poseban izazov za vatrogasnu službu, kada se bilježi i veći broj požara na otvorenom, međutim, statistika s početka godine,pa do sada pokazuje da su vatrogasci imali 119 intervencija, što je gotovo isti broj intervencija u odnosu na broj onih iz istog perioda prošle godine.Ipak i tokom mjeseca aprila ove godine bilo je požara na otvorenom.

S obzirom da je pandemija virusa korona mnoge građane vratila prirodi i selu,postavlja se pitanje da li je zabilježeno i više požara na otvorenom, a takvih je slučajeva podsjetimo, bilo i u regionu na nekim od izletišta.Semberci su svjedoče podaci kojima raspolažu u teritorijalnoj vatrogasnoj jedinici u tom pogledu bili nešto savjesniji.

Na privrednim objektima u posmatranom periodu ove godine evidentirana su dva požara, 16 intervencija bilo je na stambenim objektima, dok su vatrogasci osam puta intervenisali na gašenju požara koji su izbili na poljoprivrednim objektima.

Tokom prošle godine, bijeljinski vatrogasci su zbog nekontrolisanog paljenja vatre na otvorenom bili prinuđeni da u isto vrijeme dobiju dojavu, da su izbili požari na dva mjesta, pa su i ovakvim izazovima uspješno odgovorili. Ove godine, takvi slučajevi još nisu zabilježeni.

U slučaju požara na otvorenom inspekcijski organi postupaju u skladu sa zaprimljenim prijavama. Imajući u vidu činjenicu da najveći broj ovakvih požara bude u rano proljeće ili tokom jeseni nakon žetve iz Odjeljenja za inspekcijske poslove napominju, da spaljivanje žetvenih ostataka nikako nije dobro za kvalitet zemljišta, pa tako ni za usjev koji će se kasnije naći na toj parceli.

Iz Odjeljenja za inspekcijske poslove podsjećaju da je skupštinskom odlukom iz 2007. godine zabranjeno spaljivanje organskih ostataka poslije žetve i drugog otpada na poljoprivrednom zemljištu.

Pored narušavanja kvaliteta zemljišta, spaljivanjem ostataka na njivama može doći i do nekontrolisanog širenja vatre na otvorenom prostoru, odnosno požara koji može pričiniti veću materijalnu štetu, za šta su zaprijećene i novčane kazne.

Kako bi spriječili nekontrolisano širenje vatre na prvoj liniji su vatrogasci, pred kojima je kako očekuju maj mjesec, koji je znatno mirniji po pitanju izbijanja požara na otvorenom. U skladu sa naredbama republičkog i Gradskog štaba za vanredne situacije i vatrogasci su redukovali dežurstva u vrijeme pandemije virusa korona. Vatrogasci tako naizmjenično rade po 24 sata, nakon čega imaju 72 sata odmora. Prerma riječima starješine ove vatrogasne jedinice, pooštrene su i mjere dezinfekcije u objektu vatrogasnog doma.

Spasojević očekuje da pandemija virusa korona neće usporiti realizaciju dugo očekivanog projekta izgradnje novog vatrogasnog doma. Izvođač radova je već izabran.

Kako se očekuje prva faza izgradnje vatrogasnog doma trebalo bi da počne nakon prvomajskih praznika.

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *