Zadruge, kao najstariji i najbolji vid organizovanja poljoprivrednih proizvođača imaju veliku ulogu u unapređenju konkurentnosti poljoprivrede u Srpskoj.
Obezbjeđuju repromaterijal, kreditiraju proizvodnju i garantuju otkup roda po unaprijed dogovorenoj cijeni, što je velika pomoć proizvođačima.
Rade Jovičević iz sela Trnjaci povrće proizvodi na 300 dunuma, a plasira ga putem zemljoradničke zadruge čiji je kooperant. Prošle godine proizveo je 1.000 tona korjenastog povrća, dok ove očekuje 1.300 tona. Podrška koju mu zadruga pruža omogućiće i povećanje proizvodnje. Ovaj semberski povrtar tvrdi da su zadruge budućnost agrara. Kaže, ne bi zasejao nijedan kvadrat zemlje ako proizvodnja nije unaprijed ugovorena.
– Radim sa zadrugom “Agrofarmer” u Janji. Ugovorio sam proizvodnju paštrnjaka na 50 duluma, krompira na 90 duluma, a zadruga nam obezbjeđuje sjemena i đubrivo. Mi to ne bismo mogli izdržati, to su ogromna ulaganja. Po jednom dulumu su minimalna ulaganja 400 maraka za krompir, a troškovi dostignu i 700 maraka, u zavisnosti od godine, koliko se štiti i šta se radi. Jednostavno morate imati podršku da to kvalitetno uradite – kaže Jovičević.
Zadovoljan je i Milivoje Bešlić iz Donjeg Crnjelova, koji na pet hektara proizvodi kupus, papriku i lubenicu. Sve što proizvede ide direktno s njive u fabriku. Tako nema pakovanja, pa štedi na ambalaži, nema gubljenja vremena na pijaci, skladištenja i traženja kupaca. To sve organizuje zadruga, što je veliko olakšanje.
– Najgore je kad natovarimo povrće, dovezemo na pijacu, a onda nas nakupci ucjenjuju. Ili da prodamo za budzašto ili da vratimo kući i pobacamo. Nismo jednom zaorali njivu jer nam se ne isplati da prodajemo povrće po cijenama koje nam nude. Povrtarstvo je skupa i teška proizvodnja, ulaganja su velika, tržište nestabilno i plasman robe ne može se prepuštati slučaju – ističe semberski domaćin.
Zadružni sektor različitim mjerama podržava resorno ministarstvo. Udruživanjem u zadruge mogu da ukrupne i tako povećaju proizvodnju. Zato se zadruge podržavaju kroz redovna budžetska sredstva, ali i kroz razne projekte poput IFAD projekta, istakli su u Ministarstvu poljoprivrede RS.
Okupljaju oko 10.000 kooperanata
Zbog usitnjenih posjeda i malog obima proizvodnje, domaći proizvođači nisu konkurentni na tržištu. Zato je zajednički nastup najbolje rješenje.
U razvijenijim evropskim zemljama zadruge učestvuju sa više od 70 odsto u tržištu poljoprivrednih proizvoda. U Srpskoj je aktivno oko stotinu, od 300 registrovanih zadruga, koje okupljaju više od 10.000 kooperanata.
(SrpskaInfo)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com