Ovo je jedna od lošijih godina za pčelare i pčelarstvo u cjelini. I dok se na manifestaciji Dani meda u Semberiji o prinosima meda najviše i govorilo, akcenat pčelari stavljaju na važnost očuvanja pčelinjih zajednica. Ove godine se na Danima meda okupilo desetak izlagača iz Semberije i okolnih opština.
Svijest o značaju pčelarstva i pčela nije na zavidnom nivou, nedostaje i edukacije saglasni su pčelari koji ulažu znanje i sredstva kako bi održali ovu djelatnost. U Semberiji je oko 300 registrovanih pčelara, daleko veći broj njih nije u registru, čemu bi doprinjela i bolja saradnja među udruženjima. Podsticajna podrška u Semberiji kažu nije zavidna u odnosu na onu koju imaju pčelari u drugim lokalnim zajednicama.
Gradska uprava je ove godine prepoznala i pčelarska udruženja ali i pčelare kao proizvođače uvrstivši ih u redovan sistem podsticaja. Naša je obaveza da ta sredstva povećavamo, kaže gradonačelnik.
Više od četrdeset godina pčelari se na imanju Despotovića u Popovima. Pčelarstvu je i danas posvećena cijela porodica, a baš kako to na svom primjeru pokazuju i pčele, sva pažnja u tzradicionalnom poslu položena je na kvalitet meda i pčelarskih proizvoda. Osavremnilo se i pčelarstvo, a pčelari su se uspješno prilagođavali promjenama koje je donijelo vrijeme.
Ranije gotovo da je bilo rijetko da su se pčelarstvu posvetile žene, danas ih je sve više u ovom poslu. Radinka je priča nam bila inicijator pokretanja ozbiljnije pčelarske priče u svojoj porodici, pa skromni počeci sa dvije košnice, donijeli su uz višedecenijski rad oko 450 košnica koliko ih je danas u tri pčelinjaka.
Pčele na Romaniji prikupile su ove godine livadski i šumski med, ove u Semberiji daleko poznati bagremov med, koji su pored lipovog meda krasili izložbeni štand Despotovića na ovogodišnjim semberskim Danima meda. Kupci su priznaje Radinka najviše zainteresovani za romanijski livadski med.
“Dane meda u Semberiji” tradicionalno posjećuje i pčelar Miloš Lučić iz Šamca. Poučen iskustvom iz posljednjih nekoliko godina, kaže da pčelarske sezone nisu bile za pohvalu.
Pčelariti sedamdesetih godina bilo je više nego dobro i priča o nekim pšrošlim v remenima izmami s razlogom Milošu osmijeh na lice.
I bez obzira na oscilacije koje su donosile dobre pa i loše rezultate, nastojali su Lučići očuvati pčelu jakom, unaprijediti svoj hobi inovirati proizvode i tako lakše obezbijediti plasman. Počinju i sa proizvodnjom pčelinjeg otrova, a proizvodi su trasirali i put u inostranstvo.
Proizvodnja prirodne kozmetike našla je svoje mjesto u preduzetništvu Semberije, a Mariji Mršić, koja je korisnu ideju pretvorila u vlastiti biznis, donijela je i značajan prihod. Njeni su proizvodi melemi i ulja bazirani na pčelinjem vosku i medu, s toga su i predstavljeni na ovogodišnjim “Sanima meda”.
Pčelinjak Milorada Tešića stacioniran je u Suvom Polju. Brigu o 75 košnica vode kaže on i supruga, a tradicija pčelarstva kaže višedecenijska. Godina za pčelarenje ističe on i nije bila dobra, kiša je narušila bagremovu pašu, a livadsku i lipovu ugrozila suša. Ipak, pčelar od pčelarstva ne odustaje, kao ni sugrađani od mirisnog bagremovog meda.
Ono što je jasno meda u dovoljnim količinama nema, što se odrazilo na cijenu, pa se danas najniža kreće 17 KM po kilogramu.
Da li će stanje na prihodovnoj strani ove godine moći popraviti lokalni i republički podsticaji.
Panići u selu Gradac unapređuju pčelarstvo koje je bilo najbolji podstrek da krenu i sa pravljenjem priordnih melema od pčelinjeg voska, propolisa te drugog ljekovitog i eteričnog bilja. Oni koji su posjetili manifestaciju Dani meda veliko interesovanje pokazuju za propolis.
Upućen je sa ove manifestacije apel da se povede računa i o upotrebi hemijskih sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji kako bi se očuvale pčelinje zajednice od kojih i zavise proizvodni rezultati u poljoprivredi i opstanak čovjeka na planeti.
__________________________________________________
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com