U posljednih deset godina, registrovane su obilne padavine koje su prouzrokovale enormno veliku štetu na području Semberije, koju velika voda nije zaobišla 2010. pa i 2014. godine.
Posljedice poplava ni danas nisu u potpunosti sanirane, a uporno se radilo na izgradnji vodoprivrednih objekata koji bi zaštitili ovo područje od voda rijeka Save i Drine.
Izgrađeni su bedemi uz Savu, dok je zapelo kod izgradnje drinskog nasipa.
Sporno je 126 parcela čiji vlasnici nezadovoljni trasom odbijaju da pristanu na ponuđenu visinu naknade, a rok za povlačenje kreditnih sredstava Svjetske banke koja su namijenjena za izgradnju ovog najznačajnijeg projekta u Semberiji ističe krajem godine.
Pronađeno je privremeno rješenje, od dijela kreditnih sredstava biće finansiran završetak uređenja kanala rijeke Janje i gradnja obaloutvrde uz rijeku Drinu.
Regulaciom rijeke Janje uloženo je puno kako bi se ova mjesna zajednica zaštitila od plavljenja, a kako bi poljoprivredne parcele i druga naseljena mjesta u Semberiji bila u potpunosti zaštićena izgradnja drinskog nasipa je prioritet.
Kako bi se udovoljilo zahtjevima mještana sela uz Drinu, riječi je bilo i o promjeni trase kojom bi trebalo graditi drinski nasip.
Dio sredstava imamo na raspolaganju koja su namijenjena za eksproprijaciju zemljišta za potrebe izgradnje drinskog nasipa ističe prvi čovjek Bijeljine.
Kada je u pitanju zaštita Semberije od velikih voda, Mićić ističe zadovoljstvo činjenicom da je savski nasip u potpunosti rekonstruisan, a radi se kaže i na rekonstrukciji puta uz savski nasip.
Ono što je sigurno, intenzivno se i danas radi na zaštiti područja Semberije od eventualnih poplava, koje su ovom kraju Srpske znale pričiniti višemilionsku štetu. Kako bi u potpunosti Bijeljina bila zaštićena od visokog vodostaja rijeke Drine, strateški cilj je realizacija izgradnje drinskog nasipa, pa se od ovog projekta neće odustati.