U 12 centralnih osnovnih škola i 35 područnih odjeljenja u Semberiji ovog proljeća upisano je 824 prvačića, što je za 24 učenika manje nego prošle godine, a u odnosu na prije dvije godine manje čak za 81 đaka.
U 10 područnih odjeljenja na području Grada Bijeljina i susjednih opština Ugljevik i Lopare nije upisan nijedan prvačić.
Od 11 područnih odjeljenja Osnovne škole ”Stevan Nemanja” u Gornjem Dragaljevcu, u četiri odjeljenja nije upisan nijedan prvačić. U odnosu na prošlu godinu, sedmoro je manje đaka prvaka, što je posljedica selidbe porodica iz sela u grad. Iako su uslovi u selu, kao i u školi, mnogo bolji nego nekada, stanovništvo se raseljava.
Prije šest godina škola u Dragaljevcu imala je 40 odjeljenja, u ovoj 34, pa se smanjuje i broj radnika. Tehnološki višak se raspoređuje u druge škole, dok zaposleni u predmetnoj nastavi rade s manjom normom.
Tehnološkog viška biće i u gradskoj Osnovnoj školi “Sveti Sava”, gdje su upisana 124 prvačića, za jedno odjeljenje manje, a nekada je sve vrvilo od đaka. Pedagog u ovoj školi Aleksandra Divčić obrazlaže to činjenicom da je natalitet u stalnom padu, da se rađa sve manje djece, da mnogi odlaze u inostranstvo.
S druge strane, u ostale tri gradske, bijeljinske škole “Vuk Karadžić”, “Knez Ivo od Semberije” i “Jovan Dučić” broj učenika sve je veći. Direktor OŠ “Sveti Sava” Radenko Savić kaže da je upisano 194 prvačića, te da ih je u odnosu na prošlu godinu 10 više.
Situacija je, međutim, zabrinjavajuća u područnim odjeljenjima kako u Bijeljini, tako i u Ugljeviku i Loparama. Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola bijeljinske regije Predrag Račanović podsjeća da od 51 područne škole u njih 10 nema nijednog prvačića.
– To znači da 20 odsto od ukupnog broja škola nema upisanih mališana. Iako je broj đaka minimalan, resorno ministarstvo nastoji da ne dođe do njihovog gašenja – kaže Račanović.
Zabrinuti su i u nadležnom gradskom odjeljenju u Bijeljini. Drugi grad po veličini u Srpskoj 2016. godine imao je 1.007 prvačića, a ove 193 manje. Šef Odsjeka za društvene djelatnosti Grada Bijeljina, Ljubica Mlađenović, strahuje da za 20 godina, ukoliko se ovakav trend nastavi, prvačića neće ni biti.
– Formirali smo ekspertski tim koji će raditi dokument pronatalitetne populacione politike. Želimo da vidimo koje mjere bi dale rezultate, odnosno na koji način da pospješimo rađanje djece i animiramo bračne parove da se odluče na taj korak. Taj dokument je praktično naučno-istraživački rad i vjerujemo da će dati odgovor na neka pitanja – naglašava Mlađenović.
Pored područnih odjeljenja Osnovne škole “Stevan Nemanja” u Donjem Dragaljevcu, Čađavici, Bukovici i Pipercima, prvačića neće biti ni u područnim odjeljenjima OŠ “Petar Petrović Njegoš ” u Gracu i u Ostojićevu i Velinom selu pri OŠ ”Petar Kočić ” u Brocu. Kombinovana odjeljenja su neminovnost, a slobodnih mjesta će, po svemu sudeći, i narednih godina biti sve više i u srednjim školama.
Zbog zdravog života ostaju na selu
Ipak, ima i roditelja koji zbog brojnih prednosti zdravog života ne žele da mijenjaju adresu. Mile Nešković iz Gornjeg Dragaljevca, koji ima troje djece, žali što je škola poluprazna.
– Uslovi su sada mnogo bolji nego kada sam se ja školovao. Selo ima asfaltne puteve, djeca nam ne gutaju prašinu. Mnogo je lakše i za učenje. Nekada je kuća imala po jedan televizor, a sada je sve dostupnije, imaju kompjutere, internet. Volio bih da porodice imaju više djece – kaže ovaj roditelj.
(SrpskaInfo)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com