U toku je berba kukuruza šećerca iz plastenika, koji u Semberiji nije zastupljen, iako je isplativ, jer nema rizika ni dodatnih ulaganja. Idealna predsjetvena kultura ne iziskuje troškove hemijske zaštite ni angažovanje radne snage, do koje je sve teže doći. S druge strane, prvi rod ima dobru cijenu i osiguran plasman, jer prispjeva 20-30 dana ranije nego šećerac sa otvorenog prostora.
Sav ubrani kukuruz šećerac iz šest plastenika na površini od oko 700 metara kvadratnih porodica Zarić iz Gornjeg Crnjelova proda odmah na kućnom pragu. Ova proizvodnja ne zahtijeva mnogo ulaganja, a ni rada. Ovogodišnji rod nisu ugrozile ni neuobičajeno niske temperature za ovo doba godine.
– Sijemo kukuruz šećerac studenica. Prvo smo ga posijali u kontejnere pa rasađivali. Iznijeli smo ga u plastenik oko 20. februara. Malo traži. Zalijeva se i malo prihranjuje. Ne pršće se, ne tretira herbicidima. Brzo i lako se bere i pakuje – ističe Darko Zarić.
Vegetacija traje 70 dana. Oko 50 odsto su manja ulaganja nego u papriku. Prvi rod ima dobru prođu na tržištu, a i cijenu, jer je ponuda mala – nema konkurencije uvoznog. Kvalitet nesumnjiv. Sladak, dobar klip.
– Među prvima izlazimo na tržište i imamo stalne kupce. Najvažnije je da nas ne ugrožava uvoz, kao što je to slučaj s drugim poljoprivrednim proizvodima – naglašava Zarić.
Uporedo s plasteničkim, šećerac proizvode i na otvorenom. Godišnje uberu 12 tona. Vrećica plasteničkog košta 12 maraka, a sa otvorenog polja i do tri puta manje.
– Prvi rod beremo početkom juna. Krajem mjeseca pristiže i druga tura, koju smo posijali na oko šest dunuma, a nakon toga i kukuruz koji smo posadili na dva dunuma. Uglavnom, imamo pečenjke sve vrijeme. Proizvedemo od 3.000 do 4.000 vreća – kaže ovaj uspješni ratar.
Nakon berbe kukuruza šećerca, koja bi trebalo da bude završena u narednih dan-dva, biće pripremljeno zemljište za sadnju paprike. Zarići obrađuju 250 dunuma zemljišta, od čega je 150 pod žitaricama, a 100 dunuma pod 15-ak vrsta povrća.
– Cijena pšenice je nepoznata iako se bliži žetva. Ni cijena povrća nije zadovoljavajuća, a brine nas i ovo vrijeme koje pogoduje razvoju biljnih bolesti. Imamo lubenicu i dinju pod agrilom i prvi plodovi se bore da prežive stres, uzrokovan ovim vremenom. Nema sunca, mnogo je kiše, a noćna temperatura niska. Sve će kasniti ove godine, a neizvjesno je i kakvi će biti prinosi – žali se 24-ogodišnji Darko.
Darko je završna godina poljoprivrednog fakulteta. Stečeno znanje iskoristiće da unaprijedi proizvodnju. Smatra da se od poljoprivredne proizvodnje, uprkos brojnim teškoćama koje je prate, može lijepo živjeti.
-Treba raditi i boriti se kao i u svakom poslu. Nisi samo radnik, već si i direktor, menadžer, tražiš tržište, pakuješ robu. Moraš znati kad se koji tretman mora izvršiti, šta je najbolje za koju kulturu. Ali ko ima volju i znanje, može sve da postigne – poručuje mladić.
Prerada povrća
Darko planira da proizvodnju zaokruži preradom povrća. Nada se da će uvođenje dodatnih podsticaja stimulisati mlade da ostanu na selu i posvete se poljoprivredi, koja uz dobar plan i marljiv rad ima perspektivu.
– Od poljoprivrede može lijepo da se živi. Treba mnogo odricanja, ali isplati se – zaključio je Darko Zarić.
(SrpskaInfo)
