Zdrava i netaknuta priroda, te osunčane padine Majevice, predodređene su za voćarsku proizvodnju. Međutim kotlinsko područje gdje su postavljeni zasadi jagode podložno je mrazevima, što je ostavilo posljedice i deformitete na plodu, gubici nakon aprilskih hladnih dana su na plasteničkoj jagodi oko desetak odsto, dok je polovinu roda obrao mraz na jagodi pod otvorenim nebom. Nadljudskim naporima da spase skup posao borio se i Mustafa Kapković.
Ulaže se konstantno u ovaj posao kako bi se došlo do rezultata. Međutim kaže Mustafa problemima nije kraj sa štetom od mraza, brine ih šta će biti sa otkupom jer izvoz za sada niko ne pominje. Jagoda iz Koraja inače završava na pijacama od Bijeljine, do Sarajeva i Banjaluke.
Proizvodnja je ove godine u odnosu na lane dosta skuplja kaže ovaj proizvođač jagode, veoma skupa stavka postala je i zamjena najlona na plastenicima.
Počela je i prva berba plasteničke jagode, koja je u momentu kada je došla pred kupce koštala po kilogramu 4 marke.
Intenzivna berba će krenuti za koji dan, kada će biti potrebe i za sezonskim radnicima.
U nezavidnim okolnostima izvjesno je kažu proizvođači jagode da će mnogi biti prinuđeni ili da smanje ili u potpunosti obustave proizvodnju.
Orjentisao se sada kaže koštičavom voću. Svaštari se kaže Alija još uvijek u kompletnoj poljoprivrednoj proizvodnji, što je daleko od savremene poljoprivrede.
Svoje zasade pod voćem obilazi ovih dana i Hazim Agić. Šljivu i trešnju uzgaja na oko hektar i po zemlje. Stanjem šljive i rodom koji obećava mogao bi kaže biti zadovoljan.
Nakon čestih vremenskih oscilacija uočena je i pojava štetnih insekata u voćnim zasadima, vrijeme je kažu voćari za tretmane i dodatno trošenje novca.
Sve ovo poskupljuje proizvodnju, a o otkupnoj cijeni šljive je rano govoriti. Međutim u proizvodnji šljive isplativosti ima, priznaju voćari ovog kraja gdje je uzgoj šljive tradicija od koje se ne odustaje.
Lane je prva berba trešnje bila 15 maja, ove će godine zbog klimatskih uticaja kasniti sedam dana. Unazad nekoliko godina vremenske prilike određuju rod voća u sezoni. Kasni mrazevi ali i snijeg nisu zaobišli ovo područje ni ove godine pa će prinosi voća biti manji za oko 30 odsto. I sa otkupom, priča je iz godine u godinu ista.
Ako bi se riješio i dugogodišnji problem otkupa, prostora bi bilo i za unapređenje proizvodnje. S druge strane odliv stanovništva je evidentan, mještani prepričavaju da je do sada trećina mještana otišla tražeči bolje uslove za život. Oni koji su ostali, trude se da ulože više kako bi očuvali voćarsku proizvodnju Neki podižu i nove zasade, bez obzira na problem sa radnom snagom, voće kažu nikada nije ostalo neobrano.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com