Prinosi pšenice dobri, zarada pod znakom pitanja

Žetva pšenice na semberskim poljima privodi se kraju. Prosječni prinosi hljebnog zrna zasejanog na 13.700 hektara su pet tona po hektaru. Na parcelama na kojima je sjetva obavljena na vrijeme i primijenjene sve agrotehničke mjere poljoprivrednici bilježe i duplo veće prinose.

Ratari su zadovoljni i kvalitetom ovogodišnjeg roda. Brine ih otkupna cijena od 30 pfeniga po kilogramu, pa će oni poljoprivrednici koji imaju uslove ovogodišnji rod skladištiti i čekati povoljniju cijenu.

Silosi će ovog ljeta biti puni. Pšenica se izborila sa sušnom zimom i proljećem, a potom i velikim padavinama u periodu nalivanja zrna. Samo u maju i junu palo je 200 litara kiše.

Kakva je godina, dobro je

Ratari su zadovoljni i kvalitetom, vlagom koja je iznosila od 11,5  do 14,5 odsto i hektolitarskom masom zrna od 80 do 82, zbog čega se od ovršenog zrna može očekivati veći prinos brašna.

-Kakva je godina i u kakvim uslovima se radilo, dobro je – kaže Pantelija Cako Jovanović iz Međaša.

Iako im vrijeme nije išlo naruku, kaže da su primijenili sve što su morali kako bi i pšenicu zaštitili od fuzarije i leme.

-U odnosu na prethodne tri godine, imamo i prinos i kvalitet – kaže ovaj poljoprivrednik.

Na PD “Semberija” prvi put su istovremeno žnjeli uljanu repicu na 270 hektara i pšenicu na 820 hektara. Žetva je obavljena u optimalnom roku, jer je angažovana sva raspoloživa mehanizacija.

I na ovom poljoprivrednom dobru zadovoljni su prinosom i kvalitetom ovogodišnjeg hljebnog žita.

Cijenom od 30 pfeniga koju nude otkupljivači proizvođači nisu zadovoljni.

-Bar deset pfeniga da daju više, da pokrijemo troškove proizvodnje. A preživećemo. Preživjeli smo sa 20 maraka, sa 300 kila odnosno tri tone po hektaru, pa  preživjećemo i sada kada imamo sedam tona – kaže Jovanović.

Cijena koja je za proizvođače mala za otkupljivače je realna. Formira je, kažu, okruženje.

Pšenica zdrava

Dobri i kvalitetni prinosi rezultat su visokog nivoa primijenjene agrotehnike i povoljnim uslovima za žetvu, ocjenjuju i u Resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.

Dr Dragan Zarić kaže da ove godine nije bilo ni pritužbi otkupljivača na zdravstveno stanje pšenice, jer je većina proizvođača odradila tretman protiv fuzarioza u fazi cvjetanja u mjesecu maju.

Dodaje i da su zadovoljavajući hektolitarska težina, sadržaj protein i glutena. -Ogromne količine padavine destruktivno utiču na kvalitet, posebno ako su sorte lošije. Na sreću, budući da su zasijane sorte pšenice otporne na polijeganje, izdržale su veliku količinu padavina – kaže dr Zarić.

Podsticaj za proizvodnju pšenice za 2020. godinu bio je 300, umesto dosadašnjih 200 maraka po hektaru, uz uslov da je zasijana deklarisana pšenica, a da su poljoprivrednici ispunili poreske obaveze i zasijali najmanje jedan i po hektar.

Kako okruženje kaže

Zoran Stojanović iz Mlina “Stojanović” u Ruhotini podsjeća da u zemljama okruženja i Evropskoj uniji čak cijena pada, jer se u žetvu ušlo sa velikim količinama stare pšenice.

-U Srbiji su namjeravali da ponude 18 dinara, a čujem da već otkupljuju sa 16 dinara. Svih ovih godina okruženje je formiralo cijenu, tako da ne možemo mi izlaziti ni sa manjom, ni sa većom cijenom od realne. A ja neću mijenjati ponudu – kaže mlinar.

(SrpskaInfo)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *