Ako ih je suša namučila i umanjila sa prinosima prihode, oktobarska kiša pala je kada je najviše trebalo, kako bi se kvalitetno pripremile oranice i da bi se ušlo u jesenju sjetvu. Kasni se sa zaoravanjem sjemena uljane repice, pa će se tim poslovima u prvi mah i pristupiti.
Cijene sjemena uljane repice ostale su na prošlogodišnjem nivou, međutim đubrivo je sa prošlogodišnjih 65 maraka, ove jeseni dostiglo cijenu oko 120 KM.
Dobru cijenu na tržištu inače drži uljana repica, otkup je zagarantovan, ove godine sve su žitarice na cijeni, ali problem je što je sa njiva iznijeto manje roda, drastičan pad zabilježen je u proizvodnji kukuruza.
Pokrenuće to i probleme na farmama, brinu stočari s razlogom za održivost stočnog fonda, koji je veoma teško zanoviti. Pšenica nije rodom izdala, ali će skupi repromaterijali u jesenjoj sjetvi natjerati mnoge da odstupe od agrotehnike, ali će biti zasijane sve raspoložive površine. Neki su odlučni da povećanjem obima sjetve pšenice, smanjuju površine pod kukuruzom.
Prema ocjeni ratara na mnogim imanjima kukuruz je ove godine bio propala investicija i ako sada dostiže cijenu i do 45 pfeninga. Dospjele padavine omogućiće ratarima da se okrenu pripremanju oranica za sjetvu pšenice.
Radić koji se isključivo bavi ratarstvom godinama zaorava oko 12 tona deklarisanog sjemena, ove će godine kaže biti prinuđen da zasije i pšenicu iz vlastitog uzgoja.
Pšenica je trenutno i za deset pfeninga skuplja u odnosu na cijenu po kojoj je ljetos otkupljena u žetvi, sada dostiže 46 pfeninga po kilogramu. Prošle godine je lagerovana pa nije dočekala bolju cijenu, na nestabilno tržište teško se osloniti kažu ratari.
Na imanju Ilije Lazića u Velinom Selu ostalo je još kukuruza koji treba obrati sa njiva, tamo je stanje u atarima bolje. Kiša je dobro došla, a sjetvu će Lazić obaviti u istom obimu kao i lane.
Svjesni su ratari značaja deklarisanog sjemena u proizvodnji, međutim aktuelne cijene pokolebale planove. S ciljem realizacije kvalitetne sjetve resorno ministarstvo regresira nabavku sjemena koje je proizvedeno u Poljoprivrednom institutu Srpske, a prilagođeno je domaćim agroekološkim uslovima.
Struka i nauka apeluje na ratare da usljed poskupljenja sjetvenmih repromaterijala ne zasijavaju tzv sjeme sa tavana. Kroz program regresiranja Vlade može se po povoljnijim uslovima doći do deklarisanih domaćih sorti. Na poljoprivrednicima je odluka da prepoznaju kvalitet domaćeg sjemena, čiji je potencijal provjeren u oglednim poljima i na poljoprivrednim imanjima širom Srpske. Visoki prinosi i dobar kvalitet recept su za profitabilnu proizvodnju.
____________________________________________
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com