Građani Bijeljine svake godine se susreću s aerozagađenjem, koje se pojačava u zimskim mjesecima.
Gradske vlasti o ovom problemu skoro da i ne govore, a rješenja koje bi pomoglo da se smanjenji zagađenost vazduha nema ni na pomolu. Najviše problema donose lebdeće čestice čađi čija je koncentracija iznad dozvoljene.
Sa prvim hladnijim danima, kada proradi ogroman broj privatnih ložišta u kojima su najčešće loša goriva, kakav je ugalj sa visokim sadržajem sumpora ili različite vrste otpada, stvara se velika zagađenost.
Granicu dozvoljenih vrijednosti polutanata najčešće prelaze čvrste čestice čađi, prašine i kiselih hemijskih jedinjenja.
Kotlovnice
Stručni saradnik za ekologiju Gradske uprave Bijeljina Suada Popović podsjeća da je gradska toplana jedan od najvećih zagađivača, ali da aerozagađenju doprinosi i veliki broj individualnih kotlovnica.
– Zakonom o zaštiti vazduha i Uredbi o kvalitetu vazduha nije regulisano da se kontrolišu domaćinstva i etažni vlasnici stambeno-poslovnih zgrada, kao ni kaznene odredbe – kaže Popović.
Zagađenost vazduha mjeri se posljednjih 10 godina svakodnevno na dvije lokacije u centru grada i kod gradske toplane. Izmaglica i smog najuočljiviji su u prvim večernjim časovima, a zagađenost je najveća od 17 do 22 časa uveče i od 5 do 8 ujutro.
Savjeti ljekara
Aerozagađenje predstavlja problem svim građanima, naročito astmatičarima i hroničnim bolesnicima, kojima otežano disanje ugrožava zdravlje.
– Prozor se ne može otvoriti od dima i neprijatnih mirisa. Ne razumijem kako nadležni nisu uredili šta može da se, u skladu sa ekološkim standardima, loži. Ne treba ignorisati aerozagađenje, jer udišemo taj vazduh praktično pola godine. Ovako će i zdravi pobolijevati – kaže stanovnik Bijeljine Vujadin Nikić.
Udisanje povećanih vrijednosti sumpor dioksida ili čestica čađi može izazvati posljedice po zdravlje ljudi, upozoravaju i ljekari i preporučuju da se u periodu kada je aerozagađenje najizraženije izbjegava boravak na otvorenom.
Centar
Osim kotlovnica, zagađenje vazduha u velikoj mjeri izazivaju automobili, jer Bijeljina nema nikakav gradski prevoz. Na ovom području je registrovano više od 50.000 automobila i oko 5.000 traktora. Nema ni biciklističkih staza koje bi bile osnovni uslov da se smanji korišćenje automobila. Inicijative ekologa da se barem najstroži centar grada zatvori za saobraćaj nisu urodile plodom.
Predsjednica nevladine organizacije “Ekoput” Snežana Jagodić Vujić kaže da je grad Bijeljina ove godine prvi put učestvovao u evropskoj sedmici mobilnosti i svjetskom danu bez automobila.
– Ova lokalna zajednica je ušla u izradu strateškog plana urbane mobilnosti, tako da se nadam da se polako stvaraju uslovi za to i da ćemo možda naredne godine ili dvije godine najkasnije dobiti grad po mjeri čovjeka – ističe Jagodić Vujić.
Geotermalne vode
Lokalna vlast se godinama oglušuje na aerozagađenje kao gorući problem koji donosi zdravstvene poteškoće stanovništvu. Do sada nije urađena nijedna ozbiljna studija koja bi ponudila rješenja. Iako bi se zagađenje vazduha moglo izbjeći, upozoravaju stručnjaci, prelaskom na alternativne izvore energije, kao što su gas i geotermalna voda, od toga zasada ništa.
Korišćenje geotermalne vode za grijanje, inicijativa koja je pokrenuta prije 20-ak godina, ostala je bez rezultata, a upitno je i dalje koliko će vremena proteći dok se ne obezbijedi snabdevanje gasom. Zagađenje vazduha dotle ostaje veliki faktor rizika po zdravlje Bijeljinaca.
(SrpskaInfo)