Na području bijeljinske Filijale Zavoda za zapošljavanje smanjuje se broj nezaposlenih. U prošloj godini, zahvaljujući potrebama tržišta rada i programima republičkog Zavoda za zapošljavanje, posao je dobilo oko 1.200 osoba.
Od odobrenih 2,5 miliona maraka, za realizaciju 7 projekata u Bijeljini, Ugljeviku i Loparama, utrošeno je 1.804.000 KM, od čega u Bijeljini milion i po konvertibilnih maraka.
Podsticaj od 5.000 KM demobilisani borac Ranko Đokić iskoristio je za samozapošljavanje. Adaptirao je ugostiteljski objekat i nakon trogodišnje pauze opet radi.
– Treba mi do penzije još dvije godine. Zahvaljujući pomoći Vlade RS i Zavoda za zapošljavanje nadam se da ću ostvariti puni radni staž – kaže Đokić.
Zvaršila dva fakulteta
I Danijela Milišić je jedna od 45 osoba koje su na ovaj način došle do radnog mjesta. Završila je dva fakulteta, informatiku i matematiku i fiziku, ali zbog nemogućnosti zapošljavanja postala trgovac.
– Teško je dobiti posao u struci, pa sam se opredijelila za privatni posao. Nadam se da ću uspjeti da obezbijedim solidnu egzistenciju – naglašava Milišićeva.
Programe Zavoda za zapošljavanje pozdravljaju i poslodavci koji dobijaju podsticaje po radniku 4.000 KM, a uslov je da ostanu u firmi najmanje jednu godinu. Vlasnik jedne bijeljinske kompanije Njego Zagorac zaposlio je 7 radnika. Ističe da je sve teže doći do radne snage.– Prioritet dajem djeci poginulih boraca, a najčešće posao traže stariji od 40 godina i iz ruralnih područja. Teško je naći kvalifikovanog pekara, nekoga ko zna posao – kaže Zagorac.
Aktivni i pasivni
Na osnovu povrata poreza i doprinosa, radi povećanja broja radnika poslodavcima je isplaćeno oko pola miliona maraka, a za zapošljavanje 24 lica iz boračkih kategorija 110.000 maraka. Sve je veće interesovanje i za zapošljavanje pripravnika. Za njih 79, od čega 22 djece poginulih boraca, izdvojeno je 530.000 KM.
Programi zapošljavanja i samozapošljavanja „otvorili“ su radna mjesta za 515 nezaposlenih osoba, dok je 685 zaposleno u skladu sa potrebama tržišta rada.
Rukovodilac Filijale za zapošljavanje u Bijeljini, Siniša Kajmaković, kaže da su zaposleni uglavnom radnici metalske i drvoprerađivačke struke, koji su i najtraženiji u realnom sektoru, a zatim i trgovci i ugostitelji. Na području Bijeljine, Ugljevika i Lopara 11.589 osoba aktivno traže posao, a 10.500 je pasivno prijavljenih.
Među nezaposlenima je najviše kvalifikovanih radnika i sa srednjom stručnom spremom. I dalje su deficitarni radnici građevinske, metalske i elektrostruke. Neki su brisani sa evidencije bijeljinske filijale jer su u potrazi za boljim životom otišli u treće zemlje, ali se sve češće vraćaju i ponovo prijavljuju da traže posao.
Prema novom Zakonu o posredovanju u zapošljavanju i pravima u vrijeme nezaposlenosti, od 1. januara ove godine sva nezaposlena lica u RS pravo na zdravstveno osiguranje će ostvarivati preko Fonda zdravstvenog osiguranja, a ne preko Zavoda za zapošljavanje, kako je to bilo ranijih godina.
Brisanje sa spiska
Zavod za zapošljavanje će se baviti evidentiranjem i brigom o nezaposlenim licima koja aktivno traže posao, a pasivna radna snaga brisana je sa evidencije Zavoda, pojasnio je Kajmaković i dodao da će Zavod i dalje plaćati osiguranje licima koja dobijaju novčanu naknadu. Nezaposlena lica, koja će biti aktivni tražioci posla, moraće se prijavljivati redovno i sarađivati sa savjetodavnom službom. Ukoliko to ne urade, biće brisani sa evidencije.
– Primjenjivaćemo zakonske i podzakonske odredbe koje kažu da se nezaposlena lica moraju javljati na pozive poslodavaca. Naša služba za posredovanje će biti eksplicitna; nakon dva odbijanja posla iz neopravdanih razloga gubiće status nezaposlenog lica – kaže Kajmaković.
Stopa nezaposlenosti nakon ovoga biće oko 8 odsto, jer ogroman broj ljudi zaista ne traži posao nego je na evidenciji zbog ostvarivanja nekih drugih prava, naglašavaju u Zavodu.
(SrpskaInfo)