Za proljetnu sjetvu na području grada Bijeljina planirana je preostala površina od 32.506 hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta, na osnovu realizovane jesenje sjetve u 2020. godini na ukupnoj površini od 17.531 hektara.
Prema procjenama stručne službe gradskog Odjeljenja za poljoprivredu, očekuje se da će oko 26.365 hektara biti zasijano kukuruzom, što je povećanje za 2,5 odsto u odnosu na prošlu godinu.
Najveći dio sjetvene strukture u proljećnoj sjetvi zauzima kukuruz, kao dominantna kultura ovog područja sa čak 81,9 odsto od ukupne planirane površine.
Povrće se nalazi na drugom mjestu sa 12 odsto, a zatim krmno i industrijsko bilje, navela je stručna služba u analizi koja će biti razmatrana na sjednici Skupštine grada, zakazanoj za 3. mart.
U analizi se napominje da ponuđeni uslovi za ugovorenu proizvodnju, koji se prije svega odnose na povrće i industrijsko bilje, kao i formirane cijene gotovih poljoprivrednih proizvoda na slobodnom tržištu, utiču na opredjeljenje poljoprivrednih proizvođača šta će zasijati.
Uzimajući u obzir prosječne vremenske prilike u Republici Srpskoj i ostvarene prosječne prinose u posljednjih pet godina, procjenjuje se da se u 2021. godini može očekivati prosječan prinos kukuruza veći od šest tona po hektaru.
Cijena sjetve kukuruza iznosi oko 1.400 KM po hektaru i nešto je viša u odnosu na prethodnu godinu zbog viših cijena goriva i određenih sirovina.
Procjena troškova sjetve kukuruza uključuje troškove sjemena, đubriva, sredstava za zaštitu bilja i goriva uz upotrebu sopstvene mehanizacije.
U odnosu na prethodnu godinu, sjetva kukuruza u 2021. godini, trebala bi da bude na većoj površini koja iznosi 26.365 hektara. Očekivani prinos kukuruza je šest tona po hektaru, a procijenjena ukupna proizvodnja iznosi 158.190 tona.
Djetelinsko-travne smješe zauzimaju površinu od 1.221 hektara na području grada Bijeljine sa planiranim prinosom od 12 tona po hektaru.
Procijenjena vrijednost planirane proizvodnje ratarskih kultura u proljetnoj sjetvi iznosi 61.352.172 KM i ako procijenjena vrijednost proizvodnje u jesenjoj sjetvi iznosi 27.961.360 KM, onda je ukupna vrijednost ratarske proizvodnje 94.429.532 KM, navodi se u analizi.
Industrijsko bilje trebalo bi da zauzme površinu od 1.030 hektara, a u odnosu na ukupnu planiranu proizvodnju u proljetnoj sjetvi zauzima 3,1 odsto ukupnih sjetvenih površina, čija je procijenjena vrijednost proizvodnje 5.116.000 KM.
U gradskom Odjeljenju za poljoprivredu ističu da će proizvodnja povrća zauzeti površinu od 3.890 hektara ili oko 12 odsto ukupne površine planirane u proljetnoj sjetvi, a planirani obim ukupne proizvodnje je 111.136 tona, što pokazuje da ovo područje ima dobru sirovinsku bazu za prerađivački sektor.
Procjenjena vrijednost ove proizvodnje iznosi 54.329.559 KM, što pokazuje značajno učešće ove proizvodnje u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Proizvodnja voća u 2021. godini planirana je u ukpnoj količini od 4.083 tona, a procjenjena vrijednost ukupne proizvodnje iznosi 1.965.425 KM.
Stočarska proizvodnja na području grada Bijeljina zastupljena je sa oko 35 odsto u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, dok je sa šest odsto zastupljena biljna proizvodnja.
Na osnovu podataka iz Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge /APIF/ za 2020. godinu, na području grada Bijeljina bila je prijavljena proizvodnja za 10.876 tovnih junadi i 34.437 tovnih svinja.
Ministarstvo je u 2019. godini za područje Bijeljine isplatilo podsticajna sredstva za 7.498 tovnih junadi /1.124.700 KM/ i za 32.071 tovnih svinja /1.122.500 KM/, dok je za proizvodnju mlijeka isplaćeno 5.373.592 KM za otkupljenih 21.494.367 litara.
Prema podacima Ministarstva, u Republici Srpskoj za 2019. godinu isplaćena su podsticajna sredstva za ukupnu proizvodnju od 13.493 tovnih junadi i 57.166 tovnih svinja.
Procijenjena vrijednost ukupne stočarske proizvodnje na području grada Bijeljina iznosi 80.865.200 KM.
Ukupna vrijednost primarne poljoprivredne proizvodnje na području Bijeljine je 231.580.716 KM, što pokazuje da je uloga i značaj poljoprivredne proizvodnje za ukupni privredni razvoj grada od izuzetne važnosti, ističe se u analizi.
Procjena proizvodne vrijednosti u prehrambenoj industriji na području grada Bijeljina nije rađena zbog nedostupnosti podataka, ali učešće ovog sektora je od izuzetnog značaja za razvoj poljoprivredne proizvodnje, naveli su iz stručne službe.
U analizi se dodaje da je, s obzirom na izuzetno negativan spoljnotrgovinski bilans u oblasti poljoprivredno-prehrambenih proizvoda posljednjih godina, zadovoljavanje potreba domaće prehrambene industrije domaćim sirovinama, kao i zadovoljavanje potreba stanovništva osnovnim prehrambenim proizvodima kako bi se prevazišla nestašica proizvoda na tržištu, strateška pitanja koja se moraju rješavati u narednom periodu.
