Deficitarna zanimanja: Mladima lakši put do posla, a privrednicima do radnika /VIDEO/

Na tržištu rada zanati su sve traženiji, a i plate rastu. Usklađivanjem upisne politike sa potrebama tržišta rada mladi koji se opredjeljuju za deficitarna zanimanja lakše dolaze do posla nakon završetka školovanja, a privrednici do kvalifikovanih radnika. Ova je priča posljednjih godina zaživjela i u Semberiji, što potvrđuje interesovanje učenika za bijeljinsku Tehničku školu.

U skladu sa potrebama tržišta rada deficitarna zanimanja posljednjih godina postaju sve atraktivnija među učenicima, pa tako i raste broj upisanih u strukovne škole. U Tehničkoj školi Mihajlo Pupin obrazuju se četiri struke elektrotehnika, mašinstvo i obrada metala, šumarstvo i saobraćaj. Radiša Škorić učenik trećeg razreda opredijelio se za smjer bravar-zavarivač.

Zanatska zanimanja postala su prava atrakcija, pa se u tom slučaju sva upisna mjesta popune u prvom roku, kažu u rukovodstvu ove škole.

Učenici zanatskih smjerova na trećoj godini imaju tri dana praktične nastave, u drugoj godini srednjoškolskog školovanja za praktičnu nastavu predviđena su dva dana, dok je za one na prvoj godini planom i programom sedmično određen jedan dan učeničke prakse.

Kaže da je Ministarstvo prosvjete i kulture revizijom nastavnih planova i programa uložilo dodatne napore a sve u cilju praćenja potreba tržišta rada. U kreiranju upisne politike saradnja je ističe Maksimović dobra i sa lokalnom zajednicom i privrednim društvima.Jasan je i motiv-bolja šansa za zaposlenje, pa samim tim i ostanak mladih i stručnih ljudi na ovim prostorima.

Da je proces prilagođavanja nastavnog plana i programa tržištu rada zaživio u Semberiji kažu i u Zanatsko preduzetničkom udruženju “Preduzetnik”

Ističe Stević značaj što učenici nakon prakse u privrednim društvima budu prepoznati i što upravo tako najlakše dolaze do zaposlenja.

S druge strane stari zanati na području Semberije polako izumiru navodi Stević i dodaje da je u tom smislu potrebna snažnija podrška, koja trenutno kako kaže nije na zavidnom nivou. Podatak da ih je u Semberiji registrovano samo 18 govori koliko su stari umjetnički zanati u krizi.


Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com

Komentari: