Građani Bijeljine su i ove zime suočeni s problemom zagađenja vazduha.
Najveći izvor zagađenja su individualna ložišta i saobraćaj, ali osim mjerenja kvaliteta vazduha praktično se nije učinilo ništa da se stanje promijeni.
Gas kao alternativni energent niskokvalitetnom uglju sigurno bi popravio ekološku sliku Bijeljine, ali je gasifikacija grada projekat na koji se još čeka.
– Gasovod od Šepka do Bijeljine, dug 24 km i 320 km gradske gasovodne mreže u potpunosti je funkcionalan – ističe savjetnik direktora JP Srbijagas, Miloš Stevanović, preduzeća koje je, podsjećamo, preuzelo lokalno preduzeće “Bijeljinagas”.
Korona odgodila radove
Epidemija je, prema njegovim riječima, odgodila konačnu realizaciju projekta do proljeća.
– Mi smo ranije najavljivali u više navrata da će gasovod biti završen ove godine, da će građani moći da se priključe, ali nažalost epidemija je odgodila mnogo toga, pa i same radove. Mogu sa zadovoljstvom da kažem da su svi građevinski radovi okončani, Bijeljina će biti prvi potpuno gasifikovan grad u RS. Neke naše projekcije i analize, koje je radio i “Srbija gas”, pokazuju da je Bijeljina zagađen grad, pogotovo preko zime; kada nema vjetra ne može da se diše. Očekujemo, s obzirom na to da smo u fazi pribavljanja završne dokumentacije koja je potrebna da se gas pusti, da ćemo sljedeće godine moći da priključimo i građane i privredu na ovaj gasovod – kaže Stevanović.
Vrijednost projekta gasifikacije u Bijeljini procijenjena je na oko 30 miliona evra. S obzirom na to da i lokalna uprava ima učešće u “Bijeljinagasu” od 20 odsto, realno je očekivati da će ova investicija značajno podići kvalitet života u gradu i smanjiti aerozagađenje. Mjerne stanice na lokacijama gradska Toplana i centar grada zimi skoro svakodnevno pokazuju prekoračenje dozvoljenih vrijednosti. Rezultati mjerenja vidljivi su građanima i na portalu Gradske uprave, a brojevi samo potvrđuju ono što svi znaju – u Bijeljini se teško diše.
Zimi najteže
Samostalni stručni saradnik za zaštitu životne sredine u Odjeljenju za stambeno-komunalne poslove, Ana Ristić, kaže da se mjere određeni polutanti na tipu 24-očasovnog uzorka: ugljen monoksid, ugljen dioksid, sumpor dioksid, suspendovane čestice, čađ, ozon i azotni oksidi.
– U zimskom periodu dolazi do prekoračenja suspendovanih čestica i čađi. Najveće prekoračenje graničnih vrijednosti su zabilježene za suspendovane čestice To su čestice prašine koje nastaju kao rezultat industrijskih zagađivača usljed sagorijevanja energenata saobraćaja i slično. Najveći zagađivači su individualna ložišta i kotlovnice koje kao najčešći energent koriste čvrsta goriva, ugalj na prvom mjestu, lošeg kvaliteta i bogat sumporom, kao i saobraćaj – ističe Ristićeva.
Uz ugalj i izduvne gasove, ni klimatske prilike ne idu na ruku.
– U Bijeljini nema vjetra, nema disperzije čestica. Zadržavaju se u vazduhu niske temperature, a visok vazdušni pritisak takođe utiče na zadržavanje sitnih čestica u vazduhu – objašnjava Ristićeva.
Lokalni ekolozi ulažu napore na podizanju svijesti o uticaju zagađenja i mogućnostima koje sami građani mogu da preduzmu.
Maske
Snežana Jagodić Vujić iz Udruženja “Eko-put” ističe da 12 godina prate stanje vazduha i da su preduzeli čitav niz aktivnosti.
– Geografski položaj Bijeljine je takav da ima puno maglovitih dana. Svi mi moramo da se grijemo zimi, razumijem ljude koji koriste ugalj, ali odgovornost treba da snose prodavci što prodaju takvu robu na legalnom tržištu s visokim udjelom sumpora. Gasifikacija će biti spas ako se prikopčaju Gradska toplana i brojne zgrade. Najgore stanje je u januaru i februaru kada je stepen zagađenja povećan zagađujućim česticama, izduvnim gasovima – kaže Snježana, koja apeluje na građane da smanje upotrebu automobila.
Maske će nam, kako kaže Snežana Jagodić Vujić iz Udruženja “Eko-put”, biti mnogo potrebnije da ne udišemo zagađujuće čestice kojih ima najviše.
Pojedinačni dometi građana su malih kapaciteta i prepušteni svijesti, navikama, ali i ekonomskim mogućnostima pojedinca, te su velika očekivanja od gasifikacije grada. A i to je tek mali korak u ozdravljenju životne sredine.
(Srpskainfo)
