Posljednjih nekoliko dana Bijeljina je jedan od gradova u regionu sa najzagađenijim vazduhom. Izmaglica i smog najuočljiviji su u prvim večernjim časovima, a zagađenost je najveća od 17 do 22 časa uveče i od 5 do 8 ujutro.
U januaru je koncentracija lebdećih čestica bila 3 puta veća od dozvoljene vrijednosti (53 mg/m3). Građani se plaše da bi to moglo da ima opasne posljedice po zdravlje.
Nadležni tvrde da stanje nije tako alarmantno, a rješenje vide u gasifikaciji. Kažu da se tokom zime, kada se mnogi stambeni i poslovni objekti griju najčešće lošim gorivima, kao što je ugalj sa visokim sadržajem sumpora ili različitim vrstama otpada, stvara velika aerozagađenost.
Građani Bijeljine, međutim, tvrde da nikada nije bilo kao ove zime i da od smoga ne mogu da dišu.
– Smog se spusti, a vidljivost se svede na minimum. Ne zna se kada je gore, ujutro ili predveče. Savjetuju nas da što manje izlazimo, a nemoguće je zatvoriti se u kuću. Ne vrijedi ni apelovati da ljudi koriste kvalitetan ugalj ili neke druge načine grijanja, kad svi gledamo da prođemo što jeftinije – kaže Bijeljinac Đorđe Pajić.
Mjerenja
Samostalni stručni saradnik za zaštitu životne sredine u Gradskoj upravi Bijeljina Suada Popović podsjeća da je Grad Bijeljina potpisao ugovor sa Institutom za zaštitu i ekologiju iz Banjaluke koji mjeri aerozagađenje.
– Mjeri se na dva mjerna mesta u centru i na jednom kod Toplane. Nekoliko puta smo imali prekoračenje dozvoljenih vrijednosti. Uzroka je više – povećanje broja automobila, kotlovskih postrojenja koja koriste ugalj i promjena mikroklime, ali i od uglja, koji koristi dosta domaćinstava. Zakonom o zaštiti vazduha i Uredbom o kvalitetu vazduha nije regulisano da se kontrolišu domaćinstva, kao ni etažni vlasnici stambeno-poslovnih zgrada, a nema ni kaznenih odredbi – kaže Popovićeva.
Predsjednik Kluba odbornika SNSD u Skupštini grada Aleksandar Đurđević smatra da je trebalo u vrijeme građevinske ekspanzije, kada su izgrađene desetine višeetažnih stambenih objekata, stimulisati investitore da za grijanje koriste toplotne pumpe ili biomasu. Prema njegovim riječima, trebalo bi uspostaviti i javni prevoz kako bi se smanjio broj vozila u gradu i izmjestiti gradsku toplanu na periferiju, jer je ona jedan od najvećih zagađivača.
– Nemamo ništa protiv gasifikacije i toplifikacije, ali obaveza lokalne vlasti je da građanima ponudi najpovoljnija rješenja – smatra Đurđević.
Ekološke preporuke
I ekološka udruženja godinama unazad ukazuju na loš kvalitet vazduha zimi u Semberiji.
Predsjednica Nevladine organizacije “Ekoput” Snežana Jagodić Vujić kaže da je Bijeljina ponijela “neslavnu titulu” zagađenog grada, kao i veliki industrijski centri poput Tuzle i Sarajeva ili metropola poput Beograda.
– Nekvalitetni energenti, ogroman je broj automobila i uz ove meteorološke uslove – dobijamo dim, smog. Treba svako od nas da daje makar mali doprinos da se smanji opšte zagađenje. A grad bi trebalo da pređe na neki drugi vid zagrijavanja kao što su toplifikacija ili gasifikacija – kaže Jagodić Vujić.
Vrijeme je da se nadležni zagađenjem vazduha pozabave sistematski i na sveobuhvatan način, oslanjajući se prije svega na mišljenje struke, ocjenjuju ekolozi.
Budući da Semberija ima geotermalne resurse, mnogi građani smatraju da je ovaj potencijal trebalo iskoristiti za toplifikaciju koja bi bila jeftinija u odnosu na gas, a doprinijela bi zaštiti životne sredine i smanjenju aerozagađenja.
Kredit za gasifikaciju
Gradonačelnik Mićo Mićić tvrdi da stanje ipak nije tako alarmantno, ali najavljuje mjere na sprečavanju aerozagađenja.
– Donijeli smo odluku da kreditnim sredstvima od milion maraka završimo da Gradska toplana sa uglja pređe na gas. Gas će u Bijeljini biti u funkciji od proljeća. Tako ćemo značajno smanjiti aerozagađenje – kaže Mićić.
Na posljednjoj sjednici gradske skupštine odbornici su od nadležnih službi dobili informaciju da se nastavlja razvođenje gas mreže, čišćenje divljih deponija i održavanje zelenih površina. Opozicija pak smatra da proteklih godina nije dovoljno urađeno na smanjenju aerozagađenja.
Oboljenja zbog aerozagađenja
Aerozagađenje, tvrde građani, može da izazove ozbiljne zdravstvene posljedice.
Teškoće imaju astmatičari, djeca, ljudi sa hroničnim oboljenjima.
– Imam anginu pektoris. Kada izađem da prošetam nemam vazduha, gušim se kao riba na suvom. Ovo je nepodnošljivo – kaže Novka Vuković.
(SrpskaInfo)