Pšenica iz optimalnih rokova sjetve u dobroj kondiciji, vrijeme jesenje zaštite usjeva od korova /VIDEO/

Novembarske jake padavine prekinule su na kratko jesenje radove. Strna žita koja su zasijana u optimalnim rokovima na području Semberije prolaze prve faze nicanja, pa se uz dva razvijena lista već zelene mnogi atari.

Biljka je u dobroj kondiciji, sklopovi su dobri, čemu je pogodovalo vrijeme sa padavinama, ali i činjenica da su ratari zaorali deklarisano sjeme. ipak kiša će uticati i na pojavu korova na njivama, koji se s obzirom da je tehnologija uznapredovala trebaju suzbiti u ovo doba godine.

Izvođenje svih tretmana na njivama bilo s proljeća ili s jeseni nalaže da se pažljivo čitaju uputstva za upotrebu, slušaju savjeti struke, ali i prate vremenski uslovi, kako bi posao koji radite dao očekivano dobar rezultat. Tako je i sa preparatima koji su u glavnoj ulozi zaštite biljaka, u ovom slučaju pšenice od najezde korova.

Dok se pšenica iz optimalnih rokova ravnomjerno razvija, usjev na parcelama na kojima je sjetva obavljena nešto kasnije tek ulazi u fazu klijanja. Na području Semberije korovi slakoperka i ljulj počinju osvajati njive baš u ovo doba godine, pokazuje iskustvo iz ranijeg perioda. U prednosti je ona pšenica koja je već formirala list na oranicama jer je rastom zaobišla korove koji inače znaju usporiti razvoj biljke.

Do sada mrazeva u Semberiji nije bilo, zemljište obiluje vlagom, pa nema razloga ni za zabtinutost kod ratara šta će biti sa pšenicom iz poznije sjetve, odnosno one van optimalnih rokova.

Posla osim ratara imaju i voćari, higijena u voćnjacima je obavezna. U jesenjem periodu treba uraditi i zaštitu od bolesti kako bolesti ne bi prezimile u zasadima i aktivirale se već iduće godine.

U toku proizvodne sezone problema su sa bolestima i insektima imali i proizvođači maline u svojim zasadima. S toga jesenjih obaveza imaju i malinari na proizvodnim parcelama.

Najbolje je prije prihrane malinjaka izvršiti analizu zemljišta, koja će najbolje odrediti šta i koliko treba primjeniti i dati zemljištu, kako bi biljke u fazama plodonošenja dale sve od sebe.

Kako god zemljište je bogato vlagom, pa problema sa razgradnjom hraniva koja se unose u zemljište neće biti.

____________________________________________
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *