Novoizabrani srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović, bošnjački Denis Bećirović i hrvatski Željko Komšić položili su danas svečanu zakletvu i preuzeli dužnost na konstitutivnoj sjednici u Sarajevu.
Prethodno im je predsjednik Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović uručio sertifikate.
Ovo je osmi saziv Predsjedništva u postdejtonskoj BiH, a prvi u kome će žena obavljati funkciju kolektivnog šefa BiH.
Prvi predsjedavajući Predsjedništva BiH prema rotaciji biće Cvijanovićeva.
ZAJEDNIČKI RAD ZA DOBROBIT OBA ENTITETA I SVIH NARODA U BiH
Novoizabrani srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da u Predsjedništvo dolazi ispružene ruke, sa dobrim namjerama, te da želi, u skladu sa ustavnim nadležnostima, zajednički rad za dobrobit oba entiteta i svih naroda u BiH, kao i ostalih građana, a ne na bilo čiju štetu.
“Prijeko nam je potreban dijalog o svim otvorenim pitanjima koja opterećuju našu svakodnevnicu. Kako u okviru Predsjedništva i drugih zajedničkih institucija, tako i sa zakonodavnim i izvršnim organima vlasti na nivou Republike Srpske i Federacije BiH i vjerujem da će, u ovim globalno složenim okolnostima, svako od nas dati svoj doprinos traženju rješenja za postojeće probleme”, istakla je Cvijanovićeva.
U obraćanju nakon primopredaje dužnosti i polaganja zakletve, Cvijanovićeva je rekla da smatra da su svi dovoljno politički zreli da sami određuju sopstvene prioritete, a ne da bilo ko izvana nameće rješenja.
“Zato želim da budemo subjekti odlučivanja, a ne puki objekti ili primaoci intervencija, jer živimo u zemlji koja podjednako pripada svima nama i u kojoj mi, izabrani od naroda, narodu i polažemo račune za učinjeno ili neučinjeno. Jer ako hoćemo da nas poštuju drugi, onda za početak moramo više da poštujemo sami sebe”, ukazala je Cvijanovićeva.
Ona je ocijenila da postoji mnogo stvari o kojima postoji neslaganje u okviru BiH i to nije nikakva novost.
“Ali, mjera našeg uspjeha biće upravo u tome da pronađemo najmanji zajednički imenilac i da naše snage usmjerimo ka onim ciljevima koji su podjednako važni za sve. Zagovornik sam toga da razgovaramo o svim značajnim pitanjima, ali da se u praksi primarno bavimo zajedničkim prioritetima, a ne onim za šta unaprijed znamo da ne postoji saglasnost u okviru BiH”, naglasila je novoizabrani srpski član Predsjedništva BiH.
Prema njenom mišljenju, potrebno je poboljšati međusobne odnose i graditi mostove saradnje kako u okviru BiH, tako i sa zemljama u regionu, primarno sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom, sa kojima BiH dijeli granicu, ali i sa Sjevernom Makedonijom, Slovenijom i drugima u regionu, a i šire.
“Važno je da u ovim izazovnim vremenima prihvatimo svaku razvojnu šansu koja nam se ukaže, da zajedno sa zemljama u okruženju učestvujemo u svim regionalnim inicijativama koje mogu donijeti korist našoj ekonomiji i građanima. Zato ću se snažno zalagati za dodatno jačanje regionalne saradnje u okviru Berlinskog procesa, ali i za punopravno učešće u inicijativi `Otvoreni Balkan`. U tom smislu, spremna sam da sve što je potrebno pojasnim, ali i da slušam pojašnjenja drugih učesnika koji su o ovim pitanjima nadležni da odlučuju, kako bismo postigli usaglašen stav”, istakala je Cvijanovićeva.
Ona je navela da jedno od strateških opredjeljenja jeste i nastavak evropskog puta, a prvi zadatak institucija na svim nivoima svakako predstavlja dobijanje kandidatskog statusa za članstvo u EU.
“Ovaj posao nije moguće realizovati bez tijesne koordinacije različitih nivoa vlasti i stoga smatram da je neophodno rehabilitovati sistem koordinacije koji bi nam omogućio sistemsko i organizovano kretanje naprijed”, rekla je Cvijanovićeva.
OD PRESUDNOG ZNAČAJA UVAŽAVANjE DEJTONSKOG SPORAZUMA I USTAVNE STRUKTURE BiH
Novoizabrani srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da je i u kontekstu evropskih integracija, ali i svih drugih procesa koji se budu sprovodili u BiH, od presudnog značaja dosljedno uvažavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustavne strukture BiH.
To je okvir, naglasila je Cvijanovićeva, koji je obezbijedio mir, ali i jasno odredio poziciju i nadležnosti različitih nivoa vlasti u BiH.
“Pretpostavka vladavine prava jeste poštovanje najvišeg pravnog i političkog akta jedne zemlje, bez čega nema ni funkcionalne pravne države, niti uređenog sistema. A to je upravo ono čemu bismo primarno trebali da težimo, kako u Predsjedništvu BiH, tako i u drugim institucijama na svim nivoima vlasti, jer bi u suprotnom imali samo nered, razmimoilaženje i razdvajanje”, naglasila je Cvijanovićeva.
Navodeći da je dužna da pojasni svoj stav u vezi sa učešćem stranog faktora u BiH, Cvijanovićeva je rekla da, obavljajući važne funkcije već mnogo godina i uzimajući u obzir sve faze kroz koje je ova zemlja prolazila, razumije da je neophodna dobra saradnja domaćih institucija i stranih predstavnika, ali demokratija će u punom kapacitetu zaživjeti, a unutrašnji dijalog i međusobno povjerenje ojačati tek onda kada domaće institucije u potpunosti preuzmu odgovornost za sve procese.
Ona je navela da nije tajna, niti nepoznanica da ne vjeruje u dobrobiti nasilnog intervencionizma stranog faktora, već da isključivo vjeruje u dijalog i saradnju.
“Kao što ne vjerujem da BiH može pomoći zloupotreba ili uzurpacija ustavnih ovlaštenja na spoljnopolitičkom planu, tako ne vjerujem ni da nam strane sudije u Ustavnom sudu BiH, visoki predstavnici ili strani mikro-menadžeri mogu pomoći da živimo u uspješnijoj zemlji. Ali, s druge strane, vjerujem da nam unutrašnji dijalog može pomoći da sami savladavamo probleme kako na unutrašnjem, tako i na spoljnom planu i kao član Predsjedništva BiH spremna sam da dam svoj doprinos izgradnji takvog dijaloga”, naglasila je Cvijanovićeva.
Navodeći da joj je čast što ima priliku da se obrati prvi put u svojstvu srpskog člana, a ujedno i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Cvijanovićeva je rekla da je na ovu odgovornu funkciju izabrana od građana Republike Srpske, kojima je izrazila zahvalnost za ogromnu podršku i ukazano povjerenje.
“Na proteklim izborima oni su mi dali mandat da u Predsjedništvu BiH zastupam njihove interese i branim ustavnu poziciju kako Republike Srpske, tako i BiH”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je čestitala kolegama u Predsjedništvu i svim novoizabranim predstavnicima naroda u oba entiteta i na zajedničkom nivou, sa željom da ukazano povjerenje u naredne četiri godine svi zajedno na najbolji način opravdaju.
U FOKUSU EU INTEGRACIJE, REGIONALNA SARADNjA, ALI I EKONOMIJA
Bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović istakao je u Sarajevu da će regionalna saradnja biti jedan od primarnih interesa, što je ujedno i važan preduslov za integraciju BiH u EU.
“Dobri odnosi sa susjedima garantuju mir, stabilnosti, investicije, rast turizma i svaku drugu saradnju”, rekao je Bećirović u obraćanju nakon primopredaje dužnosti i polaganja zakletve na konstitutivnoj sjednici novog saziva Predsjedništva BiH.
Bećirović je naglasio da buduća parlamentarna većina na nivou BiH treba ubrzano sprovoditi preporuke Evropske komisije kako bi BiH u decembru dobila kandidatski status za članstvo u EU.
On smatra i da je multietničnost BiH njeno bogatstvo, te da zbog toga svi trebaju raditi u interesu njenih građana.
“Vratimo pozitivnu energiju u naše društvo i budimo otvoreni za pozitivne primjere, jer zajedničkim radom možemo pomoći da nam svima bude bolje”, istakao je Bećirović.
Hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić izjavio je u obraćanju nakon polaganja zakletve da će se i u naredne četiri godine u Predsjedništvu zalagati za “nastavak NATO i EU integracija BiH”.
“Uložiću sve potrebne napore kako perspektiva članstva BiH u EU ne bi bila trajno uništena”, najavio je Komšić u obraćanju nakon inauguracije novog saziva Predsjedništva BiH, navodeći i da je “članstvo BiH u NATO primarni spoljnopolitički cilj”.
Kada je u pitanju saradnja u regionu, Komšić navodi da će BiH i njene institucije sigurno biti pouzdan regionalni partner onima koji žele mir, ekonomski i svaki drugi razvoj kroz relevantne međunarodne sporazume.
On tvrdi da je Ustav BiH “evolutivne prirode i predviđa mogućnost nadogradnje u sistem potpune demokratije i svih njenih vrijednosti”. “Na to nas obavezuje ispunjavanje prioriteta iz mišljenja Evropske komisije”, rekao je Komšić, koji je podsjetio i na obaveze BiH koje proističu iz odluka Evropskog suda za ljudska prava.
Komšić, koji je i u prošlom sazivu Predsjedništva obavljao funkciju hrvatskog člana, zahvalio se za saradnji svojim kolegama iz tog saziva Miloradu Dodiku i Šefiku Džaferoviću.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com